Broj potpisa


Kampanja Početak Inicijator Br. potpisa
anti-Haag 30.9.2007. desnica 296000 (6,5%)
NATO na ref. 29.3.2008. mix 126392 (2,8%)
More je kopno 15.11.2009. desnica 203636 (4,5%)
ZoR 9.6.2010. sindikati 717149 (16%)
Ref. ustanak 13.2.2013. ~120000 (2,6%)
U ime obitelji 12.5.2013. desnica ~710000 (16%)

U okviru povijesnog pregleda dali smo analizu svih dosadašnjih akcija prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma. Analiza je pokazala da se dosadašnje inicijative prema broju prikupljenih potpisa mogu grupirati u tri grupe:

  • prikupljenih preko 15% potpisa (Zakon o radu i U ime obitelji)
  • prikupljenih 4,5-6,5% potpisa (Prekid suradnje sa Haagom i More je kopno)
  • prikupljenih 2%-3% potpisa (NATO na referendum, Referendumski ustanak)

Iz priloženog vidimo da su trenutačno potreban broj potpisa (10%) uspjeli skupiti samo sindikati i udruga sa jakom potporom Crkve, što znači organizacije sa već postojećom razgranatom strukturom, sa iznimno jakom logistikom i velikom potporom na terenu. Niti jedna inicijativa koja je formirana jednokratno, posebno za konkretno prikupljanje potpisa (inicijativa "U ime obitelji" je koristila postojeću crkvenu infrastrukturu), nije uspjela prikupiti dovoljan broj potpisa. Iz tih razloga smatramo da je trenutno potreban broj potpisa previsok.

U skupinu organizacija koje su uspjele prikupiti između 4,5 i 6,5% potpisa spadaju HSP (koji je prikupljao potpise za prekid suradnje sa sudom u Haagu) i udruga "More je kopno", dakle organizacije sa jasno desnim predznakom.

U skupinu organizacija koje su uspjele skupiti malo manje od 3% potpisa spadaju inicijative "NATO na referendum" i "Referendumski ustanak", dakle organizacije bez jasnog ideološkog usmjerenja.

Iz iznesenih podataka vidljivo je su 5% potpisa u stanju skupiti samo desničarske inicijative, dok inicijative bez jasnog ideološkog usmjerenja nisu u stanju prikupiti 5% potpisa. Stoga, ukoliko bi se broj potpisa smanjio na 5%, time bi se pravo na referendum omogućilo samo inicijativama sa desnim političkim predznakom. Iskustva pokazuju da ukoliko želimo pravo na referendum ostvariti za sve slojeve hrvatskog društva i za građane svih ideoloških usmjerenja, broj potrebnih potpisa trebat će smanjiti na 2%.

Do istog zaključka dovode i iskustva drugih zemalja. Prag od 2% ili niži imaju zemlje kao što su Austrija, Italija, Mađarska, Poljska, Slovenija, Švicarska i druge. Iskustva tih zemalja pokazuju da prag od 2% ili niže nije problematičan, već da potiče razvoj građanske participacije i demokratskog društva.

U povijesnom pregledu također smo spomenuli da su se u prošlosti pojavljivali prijedlozi da se u Ustav umjesto relativnog broja potpisa kakav je sada (10%) unese niži, apsolutni broj potpisa (konkretno, 200 tisuća potpisa). Bitno je napomenuti da ovo riješenje u potpunosti ignorira bitan problem hrvatskog društva: kontinuirani pad broja stanovnika. Ukoliko se broj potpisa propiše u apsolutnom iznosu (bilo to 200 tisuća ili neka manja brojka), to znači da će sukladno opadanju broja stanovnika relativni broj potpisa kontinuirano povećavati. To bi nas lako moglo dovesti u situaciju da zahtjevani broj potpisa opet postane nerealno visok, ukoliko se trend pada broja stanovnika ne zaustavi.

Iz svega iznesenog slijedi i stav ove inicijative: broj potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma potrebno je smanjiti na 2% (u najgorem slučaju 3%) od broja birača u Republici Hrvatskoj.