Legislativa

Pravo na referendum definirano je Ustavom RH u članku 87. Prenosimo ga ovdje u cijelosti:

Članak 87.

Hrvatski sabor može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga.

Predsjednik Republike može na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje drži da je važno za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske.

O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga članka Hrvatski sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.

Na referendumu se odlučuje većinom birača koji su pristupili referendumu.

Odluka donosena na referendumu obvezatna je.

O referendumu se donosi zakon. Zakonom se mogu propisati i uvjeti za održavanje savjetodavnog referenduma.

Naglasili bismo jedan jako bitan dio ovog članka: referendum se u Hrvatskoj može raspisati o bilo kojem pitanju iz djelokruga Sabora. Dakle, u teoriji, inicijativa koja prikupi potpise 10% biračkog tjela može na referendum iznijeti bilo što iz djelokruga Sabora: od promjene ustava, preko donošenja zakona i proračuna, pa do skidanja imuniteta saborskom zastupniku. U tom smislu su ovlasti koje narod ima na referendumu poprilično široke.

Zanimljiv je i članak 128., stavak 3:

Građani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima, putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog odlučivanja u skladu sa zakonom i statutom.

Ovo je prilično općenit stavak koji građanima Republike Hrvatske u osnovi daje mnoge mogućnosti, ali ne definira detalje. Tumačenje ovog stavka nalazi se u Zakonu o referendumu.

Zakon o referendumu propisan je zadnjim stavkom članka 87. Ustava. Trenutno stanje Zakona o referendumu je u potpunosti konfuzno. Naime, trenutno važeći Zakon o referendumu je neustavan jer je Ustav promijenjen nakon donošenja ovog zakona, dočim HDZov prijedlog novog Zakona o referendumu, napisan početkom 2011. nije niti išao na glasanje u Sabor. Obzirom da ga je pisao HDZ, smisleno je zaključiti da se taj zakon neće niti donijeti.

Zakon definira da je rok za prikupljanje popisa iznosi 15 dana. Dakle, 10% potpisa biračkog tijela potrebno je sakupiti u svega dva tjedna.

Ustav ne spominje referendume na lokalnoj razini, ali ih zato zakon eksplicitno definira. Broj popisa potrebnih za raspisivanje referenduma je 20% birača, što uvijete za raspisivanje lokalnog referenduma čini strožima od uvijeta za raspisivanje državnog referenduma. To građane nije spriječilo da u nekoliko navrata sakupe potreban broj potpisa i održe referendume. Zakon, u skladu sa Ustavom prije promjene 2010. godine, definira da je za valjanost odluke na referendumu potrebna izlaznost veća od 50%. Također, tijelo lokalne samouprave ima pravo donijeti odluku suprotnu onoj donesenoj na referendumu nakon svega godinu dana od održavanja referenduma. Posljedica tih nedostataka je da je donošenje odluke na lokalnom referendumu skoro pa nemoguće.